Poglej prejšnjo temo :: Poglej naslednjo temo |
Avtor |
Sporočilo |
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
|
Nazaj na vrh |
|
|
MadMax Profesionalec
Pridružen/-a: Pet Sep 2006 5:36 Prispevkov: 91 Kraj: Črnomelj
|
Objavljeno: Pon Dec 20, 2010 9:15 pm Naslov sporočila: |
|
|
Z določeno predelavo lahko.
Da bi ju samo povezal in priklopil pa ne. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
borber Profesionalec
Pridružen/-a: Pon Maj 2005 15:47 Prispevkov: 167
|
Objavljeno: Tor Dec 21, 2010 7:53 pm Naslov sporočila: |
|
|
AT ili ATX imaju šasiju priključenu na vod za uzemljenje na šuko utikaču. Na šasiju je priključena i masa svih izlaznih napona. Zato brez prerade nije moguće direktno serijsko, redno povezivanje izlaznih napona. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
Objavljeno: Tor Dec 21, 2010 8:28 pm Naslov sporočila: |
|
|
dici plocicu=razsrafiti od kucista mase (koje nisu na gnd i tako ako se ne koristi suko) i vezat je na plus kraj drugoga at/atx sem ako se neka povratna sprega unutra ne buni:)? |
|
Nazaj na vrh |
|
|
borber Profesionalec
Pridružen/-a: Pon Maj 2005 15:47 Prispevkov: 167
|
Objavljeno: Tor Dec 21, 2010 9:09 pm Naslov sporočila: |
|
|
Svi izlazni naponi pojedinog AT/ATXa imaju, povezani su u zajedničku tačku GND a ta je povezana na kućište. Pored žuto-zelenog voda za uzemljivanje kućišta na kućište je povezan i ulazni filtar mrežnog napona. Najbolje bi bilo da skineš šemu nekog ispravljača i pogledaš detalje. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
Objavljeno: Čet Dec 23, 2010 12:06 am Naslov sporočila: |
|
|
to pogledah pre postovanja nego buni sta je signalom s izlaza za regulaciju kad su 2 na red |
|
Nazaj na vrh |
|
|
borber Profesionalec
Pridružen/-a: Pon Maj 2005 15:47 Prispevkov: 167
|
Objavljeno: Čet Dec 23, 2010 8:13 am Naslov sporočila: |
|
|
Ispravljači imaju svaki svoju regulaciju tako da svaki regulira svoje napone. Stabilnost napona u rednoj vezi je skoro jednaka stabilnosti pojedinog. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
Objavljeno: Čet Dec 23, 2010 10:41 pm Naslov sporočila: |
|
|
ali sta kad ima i regulacija struje kroz induktivnost na izlazu tzv current mode i
drugo ne znam dal mogu 1 i drugi nezavisno da reguliraju kad v1+v2=r*i12 |
|
Nazaj na vrh |
|
|
borber Profesionalec
Pridružen/-a: Pon Maj 2005 15:47 Prispevkov: 167
|
Objavljeno: Pet Dec 24, 2010 7:16 am Naslov sporočila: |
|
|
Ne razumem potpuno šta želiš s tim current mode. Koliko znam postoji samo regulacija napona. U ostalom možeš da probaš uzimajući u obzir šta je predhodno rečeno. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
Objavljeno: Pet Dec 24, 2010 8:48 pm Naslov sporočila: |
|
|
ne znam tacno koji su cipovi unutra moguce da postoji samo regulacij napona a ne i struje induktiviteta na izlazu /ako je tako onda v1+v2=r*I12 ne smeta da svako nezavisno regulise svoji napon samo ne znam da li svaki ima i dalje svoj korektan signal greske izlaznog napona,naime ako je sema kao
http://www.pavouk.org/hw/en_atxps.html
izgleda nema problema jer kako se menja napon (otkacene od kucista) mase jednako varira i plus kraj izlaza i plus kraj napajanja tl454 |
|
Nazaj na vrh |
|
|
borber Profesionalec
Pridružen/-a: Pon Maj 2005 15:47 Prispevkov: 167
|
Objavljeno: Pet Dec 24, 2010 9:17 pm Naslov sporočila: |
|
|
Koliko ja znam upotrebljava se samo regulacija napona jer mora napon biti stabilan a ne struja.
Obično postoji strujna zaštita svičer tranzistora preko posebnog transformatora ili transformatora za pogon tranzistora.
Kako to izvode zadnjih par godina nisam još video. |
|
Nazaj na vrh |
|
|
djp Novinec
Pridružen/-a: Pet Dec 2010 22:35 Prispevkov: 8
|
Objavljeno: Sre Dec 29, 2010 10:45 pm Naslov sporočila: |
|
|
pogledah 1 atx unutra ima kia494 cip tj naponska regulacija
al teorije radi sta da ima i strujnu i naposnku regulaciju zar ne bi onda se 1 napajanje borilo protiv drugog posto im je struja zajednicka |
|
Nazaj na vrh |
|
|
|